Slobodan Peladić

Slobodan Peladić

(Šabac, 8. februar 1962. – Šabac, 2. februar 2019.)

Diplomirao je na Akademiji umetnosti u Novom Sadu 1987, po završetku studija vratio se u rodni Šabac gde je bio osnivač i voditelj Nezavisne umetničke asocijacije Kolektiv. Jedan je od trojice učesnika iz Srbije (ostala dvojica su Perica Donkov i Aleksandar Rafajlović) na izložbi Kontrolirana gesta. Primjeri novog enformela i apstraktnog ekspresionizma, organizovane na osnovu uvida u „slikarstvo materije, akcije i gesta po drugi put“, primetnog na 13. i 14. Bijenalu mladih u Modernoj galeriji u Rijeci 1985. i 1987, potom priređene u Koprivnici, Ljubljani, Mariboru, Subotici, Sarajevu i Rijeci između marta i oktobra 1988, u sklopu tada još uvek postojećeg „jugoslovenskog umetničkog prostora“. Kao istaknuti akter zajedničke umetničke scene priredio je seriju samostalnih izložbi, u Prostoru proširenih medija u Zagrebu, u Galeriji Ekvurna (Equrna) u Ljubljani 1989, ujedno i u Galeriji Studentskog kulturnog centra u Beogradu 1989. i 1997, kao i u Salonu Muzeja savremene umetnosti 1991. Iste godine uvršten je u sastav izložbe Kunst Europa u Zigenu (Siegen) u izboru Zorana Gavrića i izložbe Prestupničke forme devedesetih: postmoderna i avangarda na kraju XX veka u Konkordiji u Vršcu 1998. godine.

Umetničku ostavštinu Slobodana Peladića čine dela dvaju jezički i psihološni znatno različitih, po formalnim obeležjima gotovo suprotnih orijentacija. U prvoj, on je zastupnik slikarstva neoenformela koje, nastajući u društvenim i duhovnim prilikama devedesetih godina prošlog veka izražavaju njegovo sopstveno egzistencijalno iskustvo i gde na ovom primeru potvrđuje kako se u tim golemim površinama (350 cm x 500 cm), za koje je rečeno da „iritiraju svojim paklenim crnilom“, ne radi o postmodernističkom „povratku slici“ nego, zapravo, o slikarstvu autentičnog raspoloženja teskobe i mučnine kakvo je sam umetnik zaista proživeo. U drugoj pak umetničkoj orijentaciji, sabirajući se od prevaziđenih trauma, Peladić krajem devedesetih, u materijalu aluminijuma i odgovarajućim tehničkim načinom njegove obrade, izvodi rad posve suprotnih formalnih i emotivnih svojstava: Dvostruku elipsu punog i praznog oblika, 1997, u posedu Muzeja savremene umetnosti, kao delo nastalo na objedinjavajućem efektu estetskog savršenstva i metafizičke aure.

Slobodan Peladić , Bez naziva, 1989.

Slobodan Peladić

Bez naziva, 1989.

Kombinovana tehnika

200 x 160 cm